Niška transverzala, sa svojih 130 km dužine i 13 kontrolnih tačaka, predstavlja kružni put koji povezuje nekoliko markantnih niških planina, Seličevicu, Suvu planinu, Svrljiške planine i Kalafat. Staze Niške transverzale prelaze preko živopisnih predela, od pitomih šumskih, do onih visokogorskih, alpskih, i kao takva predstavlja veliki izazov kako za uživaoce prorode, tako i iskusne planinare.

Najbolji period za njen prelazak su prolećni i jesenji meseci, kada se priroda prikazuje na najlepši način.

U daljem tekstu možete pročitati naš predlog za obilazak etape u pet etapa (deo teksta je preuzet iz Dnevnika transverzale):

Prva etapa: Tvrđava(planinarski dom KT1)-Velika Tumba (KT2)-Koritnjak (KT3)-Niška banja i obuhvata 3 kontrolne tačke transverzale. “Staza počinje u Niškoj tvrđavi kod planinarskog doma (KT01). Ide se u pravcu juga, prolazi kroz Čairski park i dolazi do česme odakle počinje lagani uspon do Turskih šanaca, a potom i do tvrđave Markovo kale. Nastavlja se dalje u pravcu juga do Danilovih pojata, pored izvora do Crkvišta gde postoji dobar izvor i klupe za odmor. Od Crkvišta staza kreće dalje u pravcu istoka i severoistoka, zaobilazi vrh Malu Tumbu i izvodi nas na najviši vrh Seličevice – Veliku Tumbu – 903m (KT02). Na ovom vrhu se nalazi relej, a kod čuvara se nalaze pečati za KT02 i KT 03. Nadalje, staza se spušta kroz šumu do izvora Bela voda, a zatim ide u pravcu severa pored izvora Darino kladenče do vidikovca, odakle se ubrzo stize do Lazarevog sela. Od Lazarevog sela sledi uspon do sela Radikina bara odakle ostaje još nešto više od 1km do Koritnjaka (KT03). ” Nakon odmora u selu Koritnjak sledi spust u Nišku banju. Ukupna dužina staze je oko 32 kilometra, visinska razlika koja se savladava u usponu je oko 1400 metara i 1100 u silasku, na stazu postoje 3 izvora pijaće vode (Crkvište, Bela voda i Koritnjak), staza je velikim delom šumski kolski put dok se na pojedinim mestima može očekivati i asfalt (oko 3-5 kilometara).

Druga etapa: Niška banja-Koritnjak (KT3)-Crni kamen-Mosor(KT4)-Sokolov Kamen(KT5)-prevoj Devojački grob-Bojanine Vode i obuhvata 3 kontrolne tačke transverzale. Polazak je iz Niške banje, idemo do sela Koritnjak (KT3), zatim nastavljamo do vrha Crni kamen (867m) odakle se prvi put pruža pogled na greben koji treba preći, zatim dolazimo do livade Rajac odakle počinje uspon na Mosor (984m) – KT04, potom sledi spustanje do antene odakle počinje uspon na Sokolov kamen (1523m) – KT05, zatim sledi spust do prevoja Devojački grob odaklese spustamo do odmarališta Bojanine Vode.
Ukupna dužina staze je oko 26 kilometra, visinska razlika koja se savladava u usponui silasku je oko 1800 metara, na stazi postoje 3 izvora pijaće vode (Niška banja, Koritnjak i Bojanine vode), staza je u jednom delu šumski kolski put, dok je drugi deo staze ide uz sam greben (deo pored Mosora, uspon na Sokolov Kamen i silazak do Devojačkog groba).

Treće etapa: Bojanine vode – Devojački grob – Trem(KT06) -Pasarelo(KT07) – Smrdan – Divna Gorica(KT08) – Vrgudinac. Staza počinje na Bojaninim vodama, odakle idemo putem do izvora Ljubina česma, odkle produžavamo kraljevim putem do prevoja Devojački grob. Od prevoja ”…Devojački grob odakle počinje uspon na najviši vrh Suve planine – Trem (1810m) – KT06. Od Trema počinje kretanje kroz veoma neobičan i lep predeo, što znači probijanje i traženje najboljeg prolaza kroz mnoštvo vrtača i visova u dužini od 7km do retko posećenog vrha Pasarelo (1522m) – KT07. Od Pasarela se nakratko spuštamo do prevoja gde se nalazi PD Čika Dane (u izgradnji) i dobra poljana za postavljanje šatora…. Od Pasarela odlazimo grebenom Rženca u pravcu Divne Gorice (trek ide malo dalje od grebena, dakle u ovom delu ne prati markaciju koja ide grebenom Rženca) Po spuštanju na prevoj Preslap sledi uspon na Divnu Goricu – 1389m (KT08) odakle se pruža verovatno najlepši pogled na greben Suve planine. Sledi naporno spuštanje od 1000 m visinske razlike preko Hajdučkog plandišta do sela Vrgudinac.
Ukupna dužina staze je oko 33 kilometra, visinska razlika koja se savladava u usponu i silasku je oko 2300 metara, na stazi postoje 2 izvora pijaće vode (Bojanine vode i Vrgudinac), staza većim svojim delom ide pored grebena Suve planine, zatim veoma strmim šumskim putem i veoma malo ide šumskim kolskim putem. Ova deonica transverzale je veoma zahtevna, i preporučuje se samo veoma dobro fizički pripremljenim i iskusnim planianrima.

Četvrta etapa: “Dan predviđen za obilazak Svrljiških planina. Od Krupca sledi markiran uspon stazom do Zelenog vrha – 1334m – (KT09). Sa Zelenog vrha se nadalje krećemo grebenom Svrljiških planina preko vrhova Goli vrh, Radev kamen, Žanovački vrh i Golubinjak do vrha Pleš – 1267m (KT10). Sa Pleša se pruža odličan pogled na Suvu planinu, Sićevačku klisuru i ostale predele. Od Pleša počinje markacija koja vodi do vrha Gradac – 1062m (KT11) koji je takođe odličan vidikovac. Staza dalje ide preko Releja, a potom se spušta serpentinama do sela Oreovac, gde je predviđeno kampovanje kod izvora.
Korisne informacije: Grebenski deo Svrljiških planina u dužini od 10km na potezu Zeleni vrh – Pleš nije markiran. Težak dan zbog teškog terena i nedostatka vode na trasi. Vode na trasi nema do kraja (ujutru poneti dovoljno iz Krupca) osim vode na raskršću ispod vrha Gradac koja je problematična i potrebno ju je dezinfikovati. Grebenski deo staze od Zelenog vrha do Pleša se veoma sporo prolazi. Zbog prepreka na putu stalno se kreće gore-dole, a tempo pada na 1.5km na sat. Razlog ovome je veoma nezgodan teren gde staze nema, a svo vreme se kreće po kombinaciji trave i kamenja. Vrhovi su obrasli gustim šipražjem i potrebno je dosta zaobilazenja kako bi se popeli na njih. Potrebna je povećana opreznost pri kretanju jer bukvalno svaki korak nosi rizik od uganuća stopala ili iskakanja kolena. Na ulazu u Oreovac postoji dobar izvor (crevo sa koritom), a malo dalje u selu je prodavnica. Obzirom da u selu nema zgodnog mesta za postavljanje šatora preporučljivo je prvo otići do prodavnice, a potom se vratiti do ulaza u selo gde se na poljani iznad izvora mogu postaviti šatori.“
Ukupna dužina staze je oko 30 kilometra, visinska razlika koja se savladava u usponu i silasku je oko 3800 metara, na stazi postoje 2 izvora pijaće vode (Krupac, i Oreovac). NAPOMENA: deo staze od Zelenog vrha do Pleša je u veoma lošem stanju, zbog čega se svi učesnici upozorvaju da vode računa prilikom kretanja na ovoj deonici. Takođe, je veoma važno poneti i dovoljne količine vode za piće, jer se izvori sa pijaćom vodom nalaze na samom početku i kraju staze.

Peta etapa: “Poslednji dan se prelazi planina Kalafat. Od Oreovca nakratko idemo asfaltom, a potom kroz njive dolazimo do sela Vrelo. Od Vrela šumskim putevima stižemo do vrha Kalafat – 838m – (KT12), a potom se spuštamo do crkve Sv. Jovana i Goleme crkve u G. Matejevcu. Od Goleme crkve idemo makadamom i zemljanim putem do centra D. Matejevca, a nakon toga asfaltom do spomenika Stevanu Sinđeliću na Čegru. Od brda Čegar i spomenika vojvodi Sinđeliću, trek dalje vodi preko vinograda do asfalta, prelazi ga i penje se na brdo Vinik. Sa Vinika se spušta do autoputa i tu se polako ulazi u Niš. Za sat vremena se stiže do tvrđave koja je polazna, a ujedno i završna tačka transverzale.
Ukupna dužina staze je oko 31 kilometra, visinska razlika koja se savladava u usponu i silasku je oko 2000 metara, na stazi postoji više izvora pijaće vode (Oreovac, Popova česma, Kamenički vis, Čegar…).